Ovaj blog je nastao kao potreba da se na jednom mestu opišu više tema,a akcenat se stavlja na zaštitu prirode,životinja i ljudi.
Pokušaćemo u mesecima koji predstoje da vam iz naše obimne arhive prikažemo što više članaka iz širokog spektra tema koje će obrađivati:
Važnost očuvanja jedinstvenih ekosistema,životinjskih i biljnih vrsta koje izumiru ili su ugrožene na neki drugi način,lepote nesvakidašnjih prirodnih mesta,opisati neke interesantne vste koje nisu ugrožene kao i druge životinje koje se u Srbiji nepravdeno istrebljuju na svakom koraku(a neverovatno važne za ravnotežu u prirodi) kao što su zmije i vukovi.
I na kraju teme koje se tiču nas ljudi: kako da promenimo svoje ponašanje prema prirodi,drugim živim bićima u flori i fauni ali i prema nama samima.
Važnost borbe protiv rasizma,nacionalizma,verske netrpeljivosti,psiho-fizičkog nasilja u porodici i drugih vidova zlostavljanja,mržnje,ratnih sukoba,omalovažavanja žena,osoba ometenih u razvoju i dr.
Potrebna nam je mudrost,požrtvovanost i zelja za učenjem,zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali:Mahatma Gandi,Stiv Irvin i Čarls Darvin ali i naš Jovan-Joca Memedović.
Vreme je da shvatimo da smo deo prirode,da od nje zavisimo i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život,koji osećaju bol,patnju,ljubav,radost...baš kao i ljudi.
od autora bloga:Aleksandar Šaca Latovljević
Pratite nas i na našoj FB stranici:
https://www.facebook.com/Opstanak-zaštićenih-vrsta-220224764820117/
amlramzes | 05 Novembar, 2011 19:33
-(zeciji mak,gospina vlas) je visegodisnja zeljasta biljka iz porodice ljutica.Raste kao otrovan korov na osuncanom,plitkom i peskovitom zemljistu obraslom travom,ili izmedju grmlja,po retkim sumama,kamenitim brezuljcima i padinama.Rasprostranjen je u juznoj,srednjoj,severnoj,istocnoj Evropi,evropskom delu Rusije i zapadnoj Aziji,a narocito u zemljama oko Crnog mora,u Ukrajini,na Krimu,severnom Kavkazu i jugozapadnom Sibiru.
Kod
nas ga ima na padinama Fruske gore,Deliblatskoj pescari,okolii
Nisa,Kragujevca,na Kosovu i Metohiji.Gorocvet je u Vojvodini zasticena biljna
vrsta od 1978. godine.
Ova biljka je visoka od 10-40 cm.U prolece se iz jakog crnosmedjeg rizoma sa
mnogo crnih zila najpre razvijaju cvetovi na mnogobrojnim
stabljikama,obrazujuci biljku u obliku busena.Stabljike su uspravne,jednostavne
ili granate,gole,samo u pocetku dlakave,u donjem delu ljuspaste ili
izbrazdane.Listovi stabljike su sitni dva do cetiri puta perasto deljeni,skoro
sedeci,goli i retko dlakavi.
Na vrhu svake stabljike postepeno se razvijaju po jedan ili vise cvetova
zlatnozute boje.Cvetovi se pojavljuju u rano prolece, pa se smatra i vesnikom
proleca.Plodovi su gusto sabijeni,mrezasto naboranidlakavi,sakukasto savijenim
kljunom.Gorocvet je ljutog,gorkog,neprijatnog ukusa i veoma otrovan,ali i
lekovit-koristi se za proizvodnju lekova protivsrcanih oboljenja.Kao lekovita
sirovina koristi se ceo nadzemni deo gorocveta-Adonis herba.Tokom aprila,maja i
juna beru se zeljasti vrsni delovi stabljike u fazi cvetanja.Precvetala biljka
je manje lekovita.Prilikom branja trba obratiti paznju da bude sto manje
plodova.Ubrane stabljicice sa listovima i cvetovima treba sto pre osusiti.Susi
se u hladu,na promaji ili u susari.
Supstanca osusenog gorocveta deluje kao sredstvo za jacanje oslabljenog srcanog
misica,za umirenje i za izlucivanje mokrace.Obnavljaju nedovoljnu snagu
srca,poboljsavaju krvotok,deluju kod srcanih edema i podsticu
mokrenje.Delovanje im je brzo i kratkotrajno.Ne izazivaju naviku i nemaju
kumulativno dejstvo.Brze deluju od drugih kardiotonika i brzo se eliminisu.
U homeopatiji se gorocvet koristi za lecenje hipertireoze,reume,zapaljenja
pluca i angine pektoris.
2011-11-05
Dobro došli na moj blog. Ovo je mesto gde vladaju principi, gde moral, poštovanje i ljubav prema drugim ljudima, bićima i prirodi nije samo prazna fraza. Ovo je “lična karta” onoga što ljudi čine jedni drugima i svetu oko sebe.
Ovaj blog je nastao kao skroman pokušaj, potrebe da se promeni svest ljudi o našem odavno ugroženom okruženju i da se na jednom mestu opiše više tema, a akcenat se stavlja na zaštitu prirode, životinja i ljudi.
Potrebna nam je mudrost, požrtvovanost i zelja za učenjem, zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali: Mahatma Gandi, Stiv Irvin i Čarls Darvin. Vreme je da shvatimo da smo deo prirode, da zavisimo od nje i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život -koji osećaju bol, patnju, ljubav, radost...baš kao i ljudi.
od autora:Aleksandar Saša Latovljević
kontakt:
amlramzes@gmail.com
opstanak.zasticenih.vrsta@gmail.com
https://www.facebook.com/pages/Opstanak-zaštićenih-vrsta/220224764820117?fref=ts
« | Novembar 2011 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 |