OPSTANAK ZAŠTIĆENIH VRSTA

Ovaj blog je nastao kao potreba da se na jednom mestu opišu više tema,a akcenat se stavlja na zaštitu prirode,životinja i ljudi.

Pokušaćemo u mesecima koji predstoje da vam iz naše obimne arhive prikažemo što više članaka iz širokog spektra tema koje će obrađivati:

Važnost očuvanja jedinstvenih ekosistema,životinjskih i biljnih vrsta koje izumiru ili su ugrožene na neki drugi način,lepote nesvakidašnjih prirodnih mesta,opisati neke interesantne vste koje nisu ugrožene kao i druge životinje koje se u Srbiji nepravdeno istrebljuju na svakom koraku(a neverovatno važne za ravnotežu u prirodi) kao što su zmije i vukovi.

I na kraju teme koje se tiču nas ljudi: kako da promenimo svoje ponašanje prema prirodi,drugim živim bićima u flori i fauni ali i prema nama samima.

Važnost borbe protiv rasizma,nacionalizma,verske netrpeljivosti,psiho-fizičkog nasilja u porodici i drugih vidova zlostavljanja,mržnje,ratnih sukoba,omalovažavanja žena,osoba ometenih u razvoju i dr.

Potrebna nam je mudrost,požrtvovanost i zelja za učenjem,zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali:Mahatma Gandi,Stiv Irvin i Čarls Darvin ali i naš Jovan-Joca Memedović.

Vreme je da shvatimo da smo deo prirode,da od nje zavisimo i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život,koji osećaju bol,patnju,ljubav,radost...baš kao i ljudi.

od autora bloga:Aleksandar Šaca Latovljević

Pratite nas i na našoj FB stranici:
https://www.facebook.com/Opstanak-zaštićenih-vrsta-220224764820117/

Svetski dan divlje flore i faune

amlramzes | 15 Mart, 2016 16:27

Objavio/la Vijesti 03. Mar. 2016. | 10:19

Pod sloganom “Budućnost divljih vrsta je u našim rukama”, obilježava se Svjetski dan divljih vrsta, 3. mart, koji je odredila Generalna skupština Organizacije ujedinjenih nacija na 68. zasijedanju 2013. godine.

Cilj obilježavanja je podizanje javne svijesti o prijetnjama koje ljudske aktivnosti predstavljaju za opstanak divljih vrsta, a ove godine posebno se stavlja akcenat na krivolov i ilegalnu trgovinu slonovačom.

Neodrživo korišćenje prirodnih resursa, kroz nekontrolisano sakupljanje iz prirode, trgovinu i ilegalne radnje, poput krivolova i krijumčarenja divljih vrsta, predstavljaju najozbiljniju prijetnju po njihov opstanak, odmah posle gubitka prirodnog staništa.

Ljudske aktivnosti stvaraju veliki pritisak na divlje vrste, a sve češće dovode i do potpunog istrebljenja pojedinih vrsta.

Datum za obilježavanje Svjetskog dana divljih vrsta je simbolično izabran da se podudara sa datumom potpisivanja Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES – Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora) 1973. godine.

CITES Konvencija reguliše međunarodni promet i trgovinu preko 35.000 ugroženih vrsta vrsta biljaka i životinja, uključujući njihove djelove i derivate. Ovaj medjunarodni ugovor je ratifikovalo 182 države, prenosi Tanjug.

Ukupan godišnji obrt novca u svjetskoj trgovini zaštićenim divljim vrstama, njihovim djelovima i derivatima procjenjuje se na oko 160 milijardi američkih dolara.

Po procjenama Međunarodne kriminalističke policijske organizacije Interpol, godišnja vrednost ilegalne trgovine primjercima zaštićenim divljih vrsta na globalnom nivou iznosi izmedju 7 i 10 milijardi američkih dolara, što ovaj vid nelegalne aktivnosti svrstava medju privih pet na globalnom nivou po profitabilnosti.

Opstanak nekih od najatraktivnijih divljih vrsta direktno ugrožavaju organizovane kriminalne grupe, kroz krivolov i krijumčarenje.

Slonovi, nosorozi, tigrovi i druge velike mačke, primati, ptice grabljivice, papagaji, kopnene kornjače, pangolini i tropsko drveće najčešće su na meti krivolovaca i krijumčara.

Broj ilegalno ubijenih afričkih slonova kreće se izmedju 20.000 i 25.000 primeraka godišnje, što je izuzetno zabrinjavajući podatak obzirom da se ukupna populacija afričkog slona procjenjuje na izmedju 420.000 i 650.000 primeraka.

Glavni razlog za stradanje ove vrste jeste potražnja za njihovim kljovama, odnosno slonovačom, na azijskom crnom tržištu gdje rezbarena slonovača predstavlja statusni simbol.

Visok intenzitet krivolova u poslednjih nekoliko godina doveo je do situacije da broj ubijenih slonova premašuje prirodni prirast ove vrste.

Ako se krivolov i krijumčarenje ne suzbiju u najskorijem roku opstanak ove vrste će biti doveden u pitanje u narednih dvadeset godina.

ZAŠTITA ŽIVOTINJA | Sledeći | Prethodni | Trekbekovi (0)

 
Accessible and Valid XHTML 1.0 Strict and CSS
Powered by blog.rs - Design by BalearWeb