Ovaj blog je nastao kao potreba da se na jednom mestu opišu više tema,a akcenat se stavlja na zaštitu prirode,životinja i ljudi.
Pokušaćemo u mesecima koji predstoje da vam iz naše obimne arhive prikažemo što više članaka iz širokog spektra tema koje će obrađivati:
Važnost očuvanja jedinstvenih ekosistema,životinjskih i biljnih vrsta koje izumiru ili su ugrožene na neki drugi način,lepote nesvakidašnjih prirodnih mesta,opisati neke interesantne vste koje nisu ugrožene kao i druge životinje koje se u Srbiji nepravdeno istrebljuju na svakom koraku(a neverovatno važne za ravnotežu u prirodi) kao što su zmije i vukovi.
I na kraju teme koje se tiču nas ljudi: kako da promenimo svoje ponašanje prema prirodi,drugim živim bićima u flori i fauni ali i prema nama samima.
Važnost borbe protiv rasizma,nacionalizma,verske netrpeljivosti,psiho-fizičkog nasilja u porodici i drugih vidova zlostavljanja,mržnje,ratnih sukoba,omalovažavanja žena,osoba ometenih u razvoju i dr.
Potrebna nam je mudrost,požrtvovanost i zelja za učenjem,zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali:Mahatma Gandi,Stiv Irvin i Čarls Darvin ali i naš Jovan-Joca Memedović.
Vreme je da shvatimo da smo deo prirode,da od nje zavisimo i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život,koji osećaju bol,patnju,ljubav,radost...baš kao i ljudi.
od autora bloga:Aleksandar Šaca Latovljević
Pratite nas i na našoj FB stranici:
https://www.facebook.com/Opstanak-zaštićenih-vrsta-220224764820117/
amlramzes | 17 Novembar, 2011 18:59
U poredjenju sa narandzastim tigrovima bez belog gena, beli tigrovi imaju tendenciju da budu veci kako na rodjenju,tako i kao odrasle jedinke.Uprkos svojoj neobicnoj obojenosti, njihova velicina moze biti prednost u divljini.Histerozigotni narandzasti tigrovi, takodje imaju tendenciju da budu veci od drugih narandzastih vrsta tigrova.
Kailash Sankala, direktor zooloskog vrta u NJu Delhiju, 1960 godine je rekao "Jedna od funkcija belog gena moze biti da sacuva gen za velicinu u populaciji, u slucaju da ikada zatreba."
Tamno prugaste bele individue su takodje stvrstane, kao podvrsta, u Bengalske tigrove, takodje su poznati kao"Kraljevski Bengal" ili "Indijski tigar".Belo krzno je usko povezano sa Bengalskim i Indijskim tigrom.
Trenutno, nekoliko stotina
belih tigrova su u zarobljenistvu sirom sveta, a oko stotinu se moze naci u
Indiji.
Ipak, njihova populacija je u porastu.Moderne vrste belih tigrova ukljucuju i
ciste i hibridne Bengal-Sibirske tigrove,medjutim, nejasno je da li recesivni beli gen dolazi samo od Bengalskih ili je
poreklom iz Sibirskih predaka.
Neobicna boja ovih tigrova ih je nazalost ucinila popularnim u zooloskim vrtovima i
scenskim nastupima egzoticnih zivotinja.
Reva Maharadza Martand Sing je prvi primetio muskog belog tigra Mohana tokom
svoje posete dzungli u Revi, Madhya Pradesh, Indija.
Nakon nekoliko meseci lova, uspeo je da uhvati prvi zivi primerak belog tigra,
vidjenog u prirodi. Uz pomoc veterinarskih
strucnjaka bezuspesno je pokusavao da upari belog tigra za zenkom u boji
(narandzastim tigrom). Na kraju je ipak uspeo
u kreiranju nove generacije tigrova.Vremenom, ona se prosirila sirom sveta kao
beli tigar.
http://mackesveta.blogspot.com
Uopšteno o tigrovima
Tigar je najveća mačka a takođe i
najosetljivija. Geografska rasprostranjenost tigra se nekada prostirala zapadno
sve do istočne Turske, ali je danas spala na male "džepove" u južnoj
i istočnoj Aziji. U prošlosti, tigar je naseljavao prostore od Turske na istoku
pa sve do obala Rusije i Kine, i severno od istočnog Sibira do Indonežanskog
ostrva Bali.
Iako postoji 8 podvrsta, 3 su istrebljene od 1950. [tigar sa Balija, Kaspijski
i tigar sa Jave]. Svih 5 preostalih vrsta su ugrožene, 3 kritično. U prirodi je
ostalo manje od 6 hiljada jedinki a njihov broj i dalje opada.
Iako se preostali tigrovi nalaze u izolovanim "džepovima" koji se
prostiru u sve više rasparčanim delovima šuma od Indije do jugoistočne Kine i
od ruskog "dalekog istoka" do Indonezije.
Najveći problem je protivzakoniti lov. Kosti i drugi delovi tela se koriste u
tradicionalnoj medicini na Dalekom istoku. Nestajanje prirodnih staništa i
nedostatak potencijalnog plena zbog preteranog lova takođe predstavljaju veliku
opasnost.
Napori u cilju očuvanja uključuju pravljenje zaštićenih zona za tigrove,
sprečavanje lova na tigrove i njihov potencijalni plen, eliminaciju trgovine
tigrovim krznom i delovima tela kao i stimulisanje lokalnih zajednica na
podršku zaštiti tigrova.
Iako su neki predviđali da će tigrovi biti istrebljeni do kraja 2000. godine,
pojačana pažnja svetske javnosti i mere zaštite su imale velikog uspeha i
sprečavanju njihovog nestanka. Neke populacije tigrova su danas stabilne.
Početkom 19. veka postojalo je 100.000 tigrova. Danas se taj broj značajno promenio. U svetu živi negde između 5.000 i 7.000 tigrova. Najugroženiji je južnokineski tigar. U svetu ih ima manje od 100. Preteran krivolov, uništavanje staništa itd. dovelo je tigra na granicu opstanka.
Južnokineski tigar (Panthera tigris amoyensis) je podvrsta tigra, koja naseljava šume južne Kine. Najugroženiji je od svih tigrova. Njegov areal je iscepkan na tri izolovane oblasti. Razlog drastičnog opadanja brojnosti južnokineskih tigrova je nestajanje njegovog prirodnog plena, fragmentacija areala, krivolov. Mao Cedung ga je svrstao među štetočine koje se moraju uništiti, pa je bilo pokrenuto nekoliko kampanja protiv njega.[1] Brojnost mu je usled toga pala sa 4.000 na manje od 200 jedinki.[2] Danas se procenjuje da ima samo 20-30 jedinki, u provincijama Guangdung, Fuđen, Hunan, Đangsi i Džeđang.
Postoji osam podvrsta tigra:
Izumrle podvrste:
2011-11-17
Dobro došli na moj blog. Ovo je mesto gde vladaju principi, gde moral, poštovanje i ljubav prema drugim ljudima, bićima i prirodi nije samo prazna fraza. Ovo je “lična karta” onoga što ljudi čine jedni drugima i svetu oko sebe.
Ovaj blog je nastao kao skroman pokušaj, potrebe da se promeni svest ljudi o našem odavno ugroženom okruženju i da se na jednom mestu opiše više tema, a akcenat se stavlja na zaštitu prirode, životinja i ljudi.
Potrebna nam je mudrost, požrtvovanost i zelja za učenjem, zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali: Mahatma Gandi, Stiv Irvin i Čarls Darvin. Vreme je da shvatimo da smo deo prirode, da zavisimo od nje i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život -koji osećaju bol, patnju, ljubav, radost...baš kao i ljudi.
od autora:Aleksandar Saša Latovljević
kontakt:
amlramzes@gmail.com
opstanak.zasticenih.vrsta@gmail.com
https://www.facebook.com/pages/Opstanak-zaštićenih-vrsta/220224764820117?fref=ts
« | Novembar 2011 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 |
Re: BELI TIGAR
Marta | 28/10/2012, 17:16
Trebalo bi više štititi vrstu bijelog tigra.U ostalom cijelu planetu .
POZZZZZZZZZZZZZZZZZ!