Ovaj blog je nastao kao potreba da se na jednom mestu opišu više tema,a akcenat se stavlja na zaštitu prirode,životinja i ljudi.
Pokušaćemo u mesecima koji predstoje da vam iz naše obimne arhive prikažemo što više članaka iz širokog spektra tema koje će obrađivati:
Važnost očuvanja jedinstvenih ekosistema,životinjskih i biljnih vrsta koje izumiru ili su ugrožene na neki drugi način,lepote nesvakidašnjih prirodnih mesta,opisati neke interesantne vste koje nisu ugrožene kao i druge životinje koje se u Srbiji nepravdeno istrebljuju na svakom koraku(a neverovatno važne za ravnotežu u prirodi) kao što su zmije i vukovi.
I na kraju teme koje se tiču nas ljudi: kako da promenimo svoje ponašanje prema prirodi,drugim živim bićima u flori i fauni ali i prema nama samima.
Važnost borbe protiv rasizma,nacionalizma,verske netrpeljivosti,psiho-fizičkog nasilja u porodici i drugih vidova zlostavljanja,mržnje,ratnih sukoba,omalovažavanja žena,osoba ometenih u razvoju i dr.
Potrebna nam je mudrost,požrtvovanost i zelja za učenjem,zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali:Mahatma Gandi,Stiv Irvin i Čarls Darvin ali i naš Jovan-Joca Memedović.
Vreme je da shvatimo da smo deo prirode,da od nje zavisimo i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život,koji osećaju bol,patnju,ljubav,radost...baš kao i ljudi.
od autora bloga:Aleksandar Šaca Latovljević
Pratite nas i na našoj FB stranici:
https://www.facebook.com/Opstanak-zaštićenih-vrsta-220224764820117/
amlramzes | 10 Novembar, 2011 21:01
sreda, 01 mart 2006 21:27
Jeste li ikad razmišljali šta se krije iza hiljade svetala velikog cirkusa koji je poslednji gostovao u vašem gradu i oduševio vas nastupima lavova, tigrova, žirafa, slonova, majmuna? Jeste li se zapitali na koji način te iste cirkuske zvezde prevaljuju hiljade kilometara da bi izmamile vaše osmehe i aplauze, i kako se prema njima odnose dreseri i hranitelji?
Da li ste se ikad zapitali kako je moguće "naučiti" divljeg lava ili
tigra, naviklog na slobodu džungle, da sedi na stolici mirno kao bubica i da po
zapovedi skače kroz gorući obruč? (Uz to, životinje ne mogu kontrolisati vatru
i zasigurno je se boje neuporedivo više nego mi). Ili, kako se postiže da
medvedi balansiraju hodajući po žici visoko iznad tla? Ili, da konji hodaju na
stražnjim nogama? Ukratko, kako se primorava životinje da izvode radnje sasvim
neprirodne za njih, za koje one nikada neće razumeti zbog čega bi ih trebale
izvoditi? Kako objasniti divljoj životinji koja ne razume naš jezik da se od
nje traži da sedne mirno na stolicu oponašajući čoveka?
Onima koji su upoznali svet cirkuskih životinja iznutra, u ogromnoj većini
slučajeva odgovor je: terorom, strahovitim torturama i mučenjima.
Životinje u cirkusu pate, njihov život je jadan. Život pun mučnih agresivnih
dresura, napornih putovanja u uskim kavezima, napornih predstava koje one ne
žele niti zaslužuju, od grada do grada, pa opet u kavez, dok ne podivljaju ili
obole. A sve to da bi se mi zabavili, da bi se nasmejali njihovoj patnji.
Ne zaboravite! Životinje u cirkusu nisu dobrovoljno. Cirkusi mogu biti jednako
zabavni i bez patnji životinja.
"Užasnut onim što se zbiva u pozadini blještavih predstava s dresiranim
životinjama." Jack London napisao je knjigu Michael, brat Jerryjev u kojoj
razotkriva sve okrutnosti i užas dresiranja životinja. U predgovoru knjige
London kaže:
"Vrlo rano u svom životu, možda zbog
nezasite radoznalosti, koja mi beše urođena, počeo sam mrzeti predstave s
dresiranim životinjama. Moja radoznalost mi je pokvarila tu vrstu zabave, jer
me je mamila, da provirim iza kulisa, ne bih li saznao, kako se izvodi
predstava. A ono, što sam otkrio iza toga plemenitog prikazivanja i te blistave
priredbe, nije bilo lepo. Beše to okrutna realnost, tako užasna, da sam
siguran, da nema normalnog čeljadeta, koje bi ikada moglo uživati u tome, da
gleda ma koju predstavu dresiranih životinja, kad bi to znalo.
"Nisam ja nežan ni osetljiv... napominjem, da sam zaista prošao kroz
surovu školu života i video više nečovečnosti i okrutnosti negoli ikoji
prosečan čovek, počevši od kaštela i zatvora, razbojničke jazbine i pustinje,
stratišta i kužne bolnice pa do bojnog polja i vojne bolnice. Vidio sam strahovita
umiranja i sakaćenja. Gledao sam kako vešaju ludake, jer, budući ludi, nisu
mogli platiti advokate. Vidio sam obrhvano srce i snagu snažnih ljudi, a vidio
sam i druge ljude, koje je zlostavljanje nateralo u večno i divlje ludilo.
Prisustvovao sam umiranju starih i mladih, pa čak i dece, koja su umirala od
gladi.
Gledao sam kako mlate ljude i žene bičevima, toljagama
i šakama, vidio sam bičeve od nosorogove kože kako se ovijaju oko nagih telesa
crnih dečaka tako žestoko, da je svaki udarac gulio kožu, koliko god je
unaokolo zahvatio. A ipak, dopustite, da na kraju dodam: nisam nikada bio tako
prestrašen i užasnut pred ljudskom okrutnošću, kao što bejah prestrašen i
užasnut sedeći među sretnim, nasmejanim i oduševljenim gledaocima, kad su na
pozornici izvodili tačke s dresiranim životinjama.
"Ko ima dobar želudac i tvrdu glavu, može podneti mnoge nesvijesne i
nepromišljene okrutnosti i mučenja sveta, koja se počine u naglosti i gluposti.
Ja imam takav želudac i takvu glavu. Ali hladnokrvna, svesna promišljena
okrutnost i mučenje, koje se očigledno skriva iza devedeset i devet od sto
predstava sa dresiranim životinjama, smućuje mi mozak i steže grlo. Okrutnost
kao lepa umetnost došla je do naljepšeg procvata u svetu dresiranih životinja."
http://www.sloboda-za-zivotinje.org
2011-11-10
Dobro došli na moj blog. Ovo je mesto gde vladaju principi, gde moral, poštovanje i ljubav prema drugim ljudima, bićima i prirodi nije samo prazna fraza. Ovo je “lična karta” onoga što ljudi čine jedni drugima i svetu oko sebe.
Ovaj blog je nastao kao skroman pokušaj, potrebe da se promeni svest ljudi o našem odavno ugroženom okruženju i da se na jednom mestu opiše više tema, a akcenat se stavlja na zaštitu prirode, životinja i ljudi.
Potrebna nam je mudrost, požrtvovanost i zelja za učenjem, zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali: Mahatma Gandi, Stiv Irvin i Čarls Darvin. Vreme je da shvatimo da smo deo prirode, da zavisimo od nje i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život -koji osećaju bol, patnju, ljubav, radost...baš kao i ljudi.
od autora:Aleksandar Saša Latovljević
kontakt:
amlramzes@gmail.com
opstanak.zasticenih.vrsta@gmail.com
https://www.facebook.com/pages/Opstanak-zaštićenih-vrsta/220224764820117?fref=ts
« | Novembar 2011 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 |