Ovaj blog je nastao kao potreba da se na jednom mestu opišu više tema,a akcenat se stavlja na zaštitu prirode,životinja i ljudi.
Pokušaćemo u mesecima koji predstoje da vam iz naše obimne arhive prikažemo što više članaka iz širokog spektra tema koje će obrađivati:
Važnost očuvanja jedinstvenih ekosistema,životinjskih i biljnih vrsta koje izumiru ili su ugrožene na neki drugi način,lepote nesvakidašnjih prirodnih mesta,opisati neke interesantne vste koje nisu ugrožene kao i druge životinje koje se u Srbiji nepravdeno istrebljuju na svakom koraku(a neverovatno važne za ravnotežu u prirodi) kao što su zmije i vukovi.
I na kraju teme koje se tiču nas ljudi: kako da promenimo svoje ponašanje prema prirodi,drugim živim bićima u flori i fauni ali i prema nama samima.
Važnost borbe protiv rasizma,nacionalizma,verske netrpeljivosti,psiho-fizičkog nasilja u porodici i drugih vidova zlostavljanja,mržnje,ratnih sukoba,omalovažavanja žena,osoba ometenih u razvoju i dr.
Potrebna nam je mudrost,požrtvovanost i zelja za učenjem,zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali:Mahatma Gandi,Stiv Irvin i Čarls Darvin ali i naš Jovan-Joca Memedović.
Vreme je da shvatimo da smo deo prirode,da od nje zavisimo i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život,koji osećaju bol,patnju,ljubav,radost...baš kao i ljudi.
od autora bloga:Aleksandar Šaca Latovljević
Pratite nas i na našoj FB stranici:
https://www.facebook.com/Opstanak-zaštićenih-vrsta-220224764820117/
amlramzes | 16 Decembar, 2011 18:37
Biolog
Kristina Drea sa Univerziteta Djuk kaže da se kod lavova jedna
životinja postavi u zasedu, a druga navodi plen u tom pravcu. Još
impresivnija je hijena.
- Jedna hijena sama može da ulovi bivola, ali
potrebno je nekoliko njih da obore zebru - kaže Kristina Drea. - Zato
planiraju veličinu čopora unapred, a onda idu u lov na određeni plen.
Drea je vodila studiju o saradnji među hijenama i pustila je parove
hijena u boksove sa čije gornje platforme su visila dva konopca. Ako bi
životinje vukle konopce zajedno - i to samo zajedno - platforma bi se
prevrnula i dobile bi hranu.
- Prvi par je ušao u boks i ukapirao šta treba da radi za manje od dva minuta - kaže Drea.
Suptilnije
kognitivne sposobnosti je teže mapirati. Jedna od najvažnijih veština
koju deca moraju da nauče je nešto što se zove teorija uma: ideja da
nije sve znanje univerzalno znanje. Beba koja posmatra kako bebisiterka
krije igračku negde u sobi pretpostaviće da svako ko uđe u sobu nakon
nje takođe zna gde je igračka. Sve negde dok ne napune tri godine, deca
ne shvataju da ukoliko ona znaju nešto, ne znači da svi moraju da znaju
isto to. Teorija uma je centralna za komunikaciju i samosvest. Psi
urođeno znaju šta znači pokazivanje prstom: da neko ima neku informaciju
koju hoće da podeli i da se njegova pažnja usmerava tako da i on može
to da sazna. Ovo izgleda jednostavno, ali samo zato što se ljudi rađaju
sa ovom sposobnošću i imaju prste kojima mogu da pokažu stvari.
Majmuni
nisu stvoreni za pokazivanje prstom. Međutim, možda samo nemaju prilike
da to vežbaju. Kanzija, koji je odrastao u zatočeništvu, ljudi su često
nosili u rukama i to mu je ostavilo slobodne ruke za komunikaciju. Pre
nego što je Kanzi napunio devet meseci, već je pokazivao prstom na
stvari.
Pokazivanje prstom nije jedini indikator pametne vrste
koja shvata teoriju uma. Plave čavke skladište hranu za kasnije i veoma
paze da li u okolini ima drugih životinja koje gledaju gde im je
sklonište. Ako neko posmatra čavku, ona će sačekati da druga životinja
ode, a onda će pomeriti hranu. Ne samo da razumeju da druga životinja
ima razum, već i manipulišu njenim mislima.
Standard koji
pokazuje uočavanje distinkcije između sebe i drugih je test sa
ogledalom: da li životinja može da primeti svoj odraz i prepozna ga kao
takav. Slonovi, majmuni i delfini se nalaze među malobrojnim životinjama
koje mogu da prođu test sa ogledalom. Sve tri vrste se ponašaju na
odgovarajući način kada pogledaju u ogledalo nakon što im se malo farbe
nanese na čelo. Majmuni i slonovi pokušavaju da dodirnu mrlju prstom ili
surlom, a ne da dodirnu odraz. Delfini pokušavaju da pronađu što bolji
položaj kako bi uočili mrlju. Ako stavite narukvicu orangutanu i
postavite ga pred ogledalo, on neće gledati samo u narukvicu, već će je
podići do lica i protresti je.
Sa ili bez sposobnosti razumevanja
ogledala, neke životinje takođe mogu da razumeju apstraktne pojmove,
pogotovo ideje sličnosti i razlike. Mala deca razumeju da je slika na
kojoj su dve jabuke različita od slike sa kruškom i jabukom. Za njih je
teže da nauče sledeći korak - a to je da tačno povežu sliku sa dve
jabuke sa slikom sa dve banane umesto sa slikom na kojoj su narandža i
šljiva.
- To se zove odnosi unutar odnosa i to je osnova
inteligencije - kaže psiholog Ed Vaserman sa Univerziteta u Ajovi.
Vaserman je sproveo istraživanje koje je dokazalo da su neke životinje
započele razvoj ovakve osnove. Tokom svog istraživanja, pavijani i
golubovi shvatili su ove odnose unutar odnosa, tačno identifikujući
odgovarajuće parove uz pomoć džojstika kada su slike stavljene na ekran.
Da
li životinje mogu da osećaju? Utvrđeno je da slonovi žale za svojim
mrtvima, zadržavajući se nad mrtvim telom člana svog krda i iskazujući
neko osećanje koje liči na tugu. Oni pokazuju slično interesovanje - čak
nešto što podseća na poštovanje - kada naiđu na kosti slona, pažljivo
ih ispitujući i poklanjajući posebnu pažnju lobanji i kljovama. Majmuni
se takođe danima zadržavaju u blizini uginulog majmuna iz svoje grupe.
Isti
biološki činilac koji određuje prisustvo svesti kod životinja treba da
rukovodi ljudskim razumevanjem načina na koji te vrste doživljavaju svoj
život. Običan majmun u našem svetu je možda učenjak u njegovom
sopstvenom svetu, a prost život bilo koje životinje je možda izvor
dubokog zadovoljstva same životinje. Kanzijev rečnik je pun reči kao što
su „rezanci", „šećer", „slatkiš„ ili „noć", ali među njima su takođe i
„dobro", „srećan", „biti" i „sutra".
http://www.sloboda-za-zivotinje.org
2011-12-17
Dobro došli na moj blog. Ovo je mesto gde vladaju principi, gde moral, poštovanje i ljubav prema drugim ljudima, bićima i prirodi nije samo prazna fraza. Ovo je “lična karta” onoga što ljudi čine jedni drugima i svetu oko sebe.
Ovaj blog je nastao kao skroman pokušaj, potrebe da se promeni svest ljudi o našem odavno ugroženom okruženju i da se na jednom mestu opiše više tema, a akcenat se stavlja na zaštitu prirode, životinja i ljudi.
Potrebna nam je mudrost, požrtvovanost i zelja za učenjem, zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali: Mahatma Gandi, Stiv Irvin i Čarls Darvin. Vreme je da shvatimo da smo deo prirode, da zavisimo od nje i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život -koji osećaju bol, patnju, ljubav, radost...baš kao i ljudi.
od autora:Aleksandar Saša Latovljević
kontakt:
amlramzes@gmail.com
opstanak.zasticenih.vrsta@gmail.com
https://www.facebook.com/pages/Opstanak-zaštićenih-vrsta/220224764820117?fref=ts
« | Decembar 2011 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |