Ovaj blog je nastao kao potreba da se na jednom mestu opišu više tema,a akcenat se stavlja na zaštitu prirode,životinja i ljudi.
Pokušaćemo u mesecima koji predstoje da vam iz naše obimne arhive prikažemo što više članaka iz širokog spektra tema koje će obrađivati:
Važnost očuvanja jedinstvenih ekosistema,životinjskih i biljnih vrsta koje izumiru ili su ugrožene na neki drugi način,lepote nesvakidašnjih prirodnih mesta,opisati neke interesantne vste koje nisu ugrožene kao i druge životinje koje se u Srbiji nepravdeno istrebljuju na svakom koraku(a neverovatno važne za ravnotežu u prirodi) kao što su zmije i vukovi.
I na kraju teme koje se tiču nas ljudi: kako da promenimo svoje ponašanje prema prirodi,drugim živim bićima u flori i fauni ali i prema nama samima.
Važnost borbe protiv rasizma,nacionalizma,verske netrpeljivosti,psiho-fizičkog nasilja u porodici i drugih vidova zlostavljanja,mržnje,ratnih sukoba,omalovažavanja žena,osoba ometenih u razvoju i dr.
Potrebna nam je mudrost,požrtvovanost i zelja za učenjem,zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali:Mahatma Gandi,Stiv Irvin i Čarls Darvin ali i naš Jovan-Joca Memedović.
Vreme je da shvatimo da smo deo prirode,da od nje zavisimo i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život,koji osećaju bol,patnju,ljubav,radost...baš kao i ljudi.
od autora bloga:Aleksandar Šaca Latovljević
Pratite nas i na našoj FB stranici:
https://www.facebook.com/Opstanak-zaštićenih-vrsta-220224764820117/
amlramzes | 05 Decembar, 2011 18:43
• Dvanest od sedamnest vrsta pingvina trenutno trpi ubrzan pad populacija.
• U 2009. godini, par stotina Magelanovih pingvina je isplivalo na plažama Rio de Žaneira, većina znatno neuhranjena ili već mrtva. Naučnici veruju da su promene u morskim strujama ili temperaturama, koje su vezane za klimatske promene, mogući razlog za njihovo putovanje od više hiljada kilometara, severnije od svojih tradicionalnih gnezdišta na južnom rtu Argentine.
Magelanovi pigvini su Južno Američki pigvini koji žive u prioobalnim delovima Argentine,Čilea i Foklandskih ostrva,sa nekoliko migracija ka Brazilu,gde se povremeno vide daleko na severu do Rio de Žaneira.
To je najbrojniji vrsta Spheniscus pigvina.Ovi pigvini su poreklom iz Magelanovog moreuza,hladnog Čilenskog juga,odakle i njihovo ime.
Najbliži rođaci su im Afrički,Humbolt i Galapagoski pigvini.
Rastu do 61-76cm visine i 2.7-6.5 kg težine.Mužijaci su veći od ženki a mladunce neguju oba roditelja.U divljini mogu da žive do 25god.
Legu do 2 jaja.Inkubacija traje 39-42 dana.Ovi pigvini se pare s istim partnerom iz godine u godinu.Ženka po pozivu (oglašavanju) prepoznaje svog partnera.
Svrstani su kao ugrožena vrsta zbog ugrožavanja njihovih kolonija izlivanjem nafte,nedostatka hrane itd.Godišnje strada 20.000 odraslih i 22.000 mladunaca van obala Argentine.Par riblje populacije je takođe uzrok.
Klimatske promene su raselile’ ribe na udaljenija područija pa Magelanovi pigvini moraju plivati 40km.dalje od gnezda u potrazi za ribom.
I dok oni pređu 80 km.njihovi bračni drugovi s mladuncima umiru od gladi.
Neke kolonije su se premestile severnije da bi bili bliži ribi ali su time dospeli na privatno nezaštićeno područije,što će ih nanovo ugroziti.
2011-12-05
Dobro došli na moj blog. Ovo je mesto gde vladaju principi, gde moral, poštovanje i ljubav prema drugim ljudima, bićima i prirodi nije samo prazna fraza. Ovo je “lična karta” onoga što ljudi čine jedni drugima i svetu oko sebe.
Ovaj blog je nastao kao skroman pokušaj, potrebe da se promeni svest ljudi o našem odavno ugroženom okruženju i da se na jednom mestu opiše više tema, a akcenat se stavlja na zaštitu prirode, životinja i ljudi.
Potrebna nam je mudrost, požrtvovanost i zelja za učenjem, zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali: Mahatma Gandi, Stiv Irvin i Čarls Darvin. Vreme je da shvatimo da smo deo prirode, da zavisimo od nje i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život -koji osećaju bol, patnju, ljubav, radost...baš kao i ljudi.
od autora:Aleksandar Saša Latovljević
kontakt:
amlramzes@gmail.com
opstanak.zasticenih.vrsta@gmail.com
https://www.facebook.com/pages/Opstanak-zaštićenih-vrsta/220224764820117?fref=ts
| « | Decembar 2011 | » | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |