Ovaj blog je nastao kao potreba da se na jednom mestu opišu više tema,a akcenat se stavlja na zaštitu prirode,životinja i ljudi.
Pokušaćemo u mesecima koji predstoje da vam iz naše obimne arhive prikažemo što više članaka iz širokog spektra tema koje će obrađivati:
Važnost očuvanja jedinstvenih ekosistema,životinjskih i biljnih vrsta koje izumiru ili su ugrožene na neki drugi način,lepote nesvakidašnjih prirodnih mesta,opisati neke interesantne vste koje nisu ugrožene kao i druge životinje koje se u Srbiji nepravdeno istrebljuju na svakom koraku(a neverovatno važne za ravnotežu u prirodi) kao što su zmije i vukovi.
I na kraju teme koje se tiču nas ljudi: kako da promenimo svoje ponašanje prema prirodi,drugim živim bićima u flori i fauni ali i prema nama samima.
Važnost borbe protiv rasizma,nacionalizma,verske netrpeljivosti,psiho-fizičkog nasilja u porodici i drugih vidova zlostavljanja,mržnje,ratnih sukoba,omalovažavanja žena,osoba ometenih u razvoju i dr.
Potrebna nam je mudrost,požrtvovanost i zelja za učenjem,zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali:Mahatma Gandi,Stiv Irvin i Čarls Darvin ali i naš Jovan-Joca Memedović.
Vreme je da shvatimo da smo deo prirode,da od nje zavisimo i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život,koji osećaju bol,patnju,ljubav,radost...baš kao i ljudi.
od autora bloga:Aleksandar Šaca Latovljević
Pratite nas i na našoj FB stranici:
https://www.facebook.com/Opstanak-zaštićenih-vrsta-220224764820117/
amlramzes | 06 Decembar, 2011 22:15
Uticaj globalnog zagrevanja očigledan je od ekvatora pa do polova: koralni grebeni su ugroženi povišenim temperaturama mora, šume se povlače na više, hladnije lokacije, polarnim medvedima se usled topljenja polarnog leda smanjuje stanište, glečeri se tope na svakom kontinentu.
Jedna od oblasti koja se najbrže zagreva na Zemlji je regija u kojoj živimo, Dunavsko-Karpatski basen, a uticaj klimatskih promena evidentan je i u Srbiji.
Primeri su sledeći:
• Kao rezultat promene klime, uobičajene vremenske prilike izostaju. Slučajevi suše i poplave sve su češći, ozbiljniji i skuplji.
• U mnogim područjima, porast temperature i suša ograničiće poljoprivrednu proizvodnju, a to je jedan od najvažnijih sektora srpske ekonomije. Područja istočne Srbije i Vojvodine posebno su ugrožena pustošenjem.
• Voda za piće, industrijsku i poljoprivrednu upotrebu, postaće oskudna, jer porast temperature još više ugrožava već pogođene resurse podzemnih voda u Srbiji.
• Šumski požari su češći i ozbiljniji.
• Očekuje se smanjenje
snežnog prekrivača i dužine zimskog perioda, što utiče na rezerve vode u
zemljištu.
Postavlja se pitanje da li imamo šanse da izbegnemo katastrofe koje se predviđaju kao posledica klimatskih promena ako ne održimo temperaturni porast ispod 2°C?
Imamo znanje i tehnologiju da probamo!
Mnogi građani, vlade i privredne grane su spremne da se suoče sa izazovom. Ovo suočavanje će koštati samo 1% BDP godišnje, koliko će koštati posledice?
Nedavno urađen izveštaj koji je odobrila vlada Velike Britanije procenjuje da bi promena klime mogla da košta svet najmanje 5% BDP svake godine, ali ako se dramatičnija predviđanja ostvare, moglo bi nas koštati i preko 20% BDP.
Prema Međunarodnom panelu za promenu klime Ujedinjenih nacija (IPCC), neophodno je smanjenje emisije CO2 od najmanje 60% samo da bi se u atmosferi stabilizovala koncentracija na sadašnjem nivou.
Konvencija Ujedinjenih nacija o Klimatskim promenama preporučuje svim zemljama potpisnicama (među kojima je i Srbija) da rade na edukaciji i podizanju svesti javnosti o klimatskim promenama i očuvanju energije, što je i cilj kampanje „Globalno zagrevanje je i lokalni problem“ koju WWF vodi u mnogim državama sveta.
Naučnici predviđaju da bi globalno zagrevanje moglo da doprinese masovnom istrebljenju divljih životinja u bliskoj budućnosti, delovanjem na čak milion vrsta, što je oko četvrtina svih nama poznatih vrsta.
Životinje i biljke koje su navikle na hladnije klimatske uslove moraće da se pomeraju prema polovima ili uzbrdo čak i usled malih promena klime.
Ovaj proces je već primećen na mnogim mestima – u Alpima, u planinskim predelima Kvinslenda u Australiji i maglovitim šumama Kostarike.
Uticaj na vrste postaje toliko značajan da njihovo kretanje može služiti kao pokazatelj zagrevanja planete. Oni su tihi svedoci brzih promena koje se odvijaju na Zemlji.
2011-12-06
didiland | 06/12/2011, 23:25
Primer uopšte nije smešan.
Samo se ja malo šalim.
Jednom sam radila isto. Pokušavala da dam svoj doprinos u menjanju svesti o ekologiji. Uspela sam nešto da promenim. Jako malo, ali uspela sam.
Znam jedno, ukoliko se svest ljudi ne promeni, deliću sudbinu cele planete iako se trudim da u tom smislu budem odgovorno ljudsko biće.
Poštujem to što radiš.
Eto, sad bez šale.
amlramzes | 06/12/2011, 23:09
Ma znam da je ovo smešan primer.
Šta je jedna mala Danska u odnosu na čitav svet,ali rekao sam ti da primera ima vrlo malo :)!
Međutim svaki primer je važan.
Jer ako svako od nas kaže-šta će značiti da samo ja ugasim tv,svetlo itd.kad nisam u kući?-
onda ga zaista nikad niko neće ni ugasiti.!
didiland | 06/12/2011, 23:03
E, hvala ti, dobri čoveče.
Sad ću zbog Danske mirnije da spavam.
Mala šala.
Samo nastavi. To što radiš je Sizifov posao(to je negativno), ali je plemenito (ima nečeg i pozitinog).
amlramzes | 06/12/2011, 22:59
Pa hteo sam da više skrenem paznju na negativne.
Ima i pozitivnih primera kao što je recimo Danska (neračunajući teritoriju Grenlanda,koja joj pripada).Tamo se preko 20% ukupno proizvedene energije stvara iz vetra.
didiland | 06/12/2011, 22:46
Sve u svemu, loše nam se piše.
A, je l' ima neki pozitivan izveštaj? :)
Dobro došli na moj blog. Ovo je mesto gde vladaju principi, gde moral, poštovanje i ljubav prema drugim ljudima, bićima i prirodi nije samo prazna fraza. Ovo je “lična karta” onoga što ljudi čine jedni drugima i svetu oko sebe.
Ovaj blog je nastao kao skroman pokušaj, potrebe da se promeni svest ljudi o našem odavno ugroženom okruženju i da se na jednom mestu opiše više tema, a akcenat se stavlja na zaštitu prirode, životinja i ljudi.
Potrebna nam je mudrost, požrtvovanost i zelja za učenjem, zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali: Mahatma Gandi, Stiv Irvin i Čarls Darvin. Vreme je da shvatimo da smo deo prirode, da zavisimo od nje i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život -koji osećaju bol, patnju, ljubav, radost...baš kao i ljudi.
od autora:Aleksandar Saša Latovljević
kontakt:
amlramzes@gmail.com
opstanak.zasticenih.vrsta@gmail.com
https://www.facebook.com/pages/Opstanak-zaštićenih-vrsta/220224764820117?fref=ts
« | Decembar 2011 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
odgovor autora bloga
amlramzes | 06/12/2011, 23:30
Ma u redu je,pa nemoj mi se izvinjavati zbog šale.
Ako je neko vesela i uvek raspolozena osoba za šalu onda sam to ja.
Hvala tebi što si odvojila vreme da pročitaš članak,kao i svim drugim dobrim ljudima koji me podržavaju i smatraju da ovaj blog ima neke svrhe.