Ovaj blog je nastao kao potreba da se na jednom mestu opišu više tema,a akcenat se stavlja na zaštitu prirode,životinja i ljudi.
Pokušaćemo u mesecima koji predstoje da vam iz naše obimne arhive prikažemo što više članaka iz širokog spektra tema koje će obrađivati:
Važnost očuvanja jedinstvenih ekosistema,životinjskih i biljnih vrsta koje izumiru ili su ugrožene na neki drugi način,lepote nesvakidašnjih prirodnih mesta,opisati neke interesantne vste koje nisu ugrožene kao i druge životinje koje se u Srbiji nepravdeno istrebljuju na svakom koraku(a neverovatno važne za ravnotežu u prirodi) kao što su zmije i vukovi.
I na kraju teme koje se tiču nas ljudi: kako da promenimo svoje ponašanje prema prirodi,drugim živim bićima u flori i fauni ali i prema nama samima.
Važnost borbe protiv rasizma,nacionalizma,verske netrpeljivosti,psiho-fizičkog nasilja u porodici i drugih vidova zlostavljanja,mržnje,ratnih sukoba,omalovažavanja žena,osoba ometenih u razvoju i dr.
Potrebna nam je mudrost,požrtvovanost i zelja za učenjem,zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali:Mahatma Gandi,Stiv Irvin i Čarls Darvin ali i naš Jovan-Joca Memedović.
Vreme je da shvatimo da smo deo prirode,da od nje zavisimo i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život,koji osećaju bol,patnju,ljubav,radost...baš kao i ljudi.
od autora bloga:Aleksandar Šaca Latovljević
Pratite nas i na našoj FB stranici:
https://www.facebook.com/Opstanak-zaštićenih-vrsta-220224764820117/
amlramzes | 25 Mart, 2012 18:42
Havajska patka ( Anas wyvilliana )je vrsta ptica iz porodice Anatidae.To je endemska vrsta velikih Havajskih ostrva.Starosedeoci ovu patku nazivaju koloa maoli.
Nekada je ova patka živela na svim glavnim havajskim ostrvima, osim ostrva Lana'I. Njen domet je sada ograničen na ostrvu Kaua'I. Kasnije je populacija delimično obnovljena i na ostrvima O Ahu i Havai 'I,i Maui,kroz oslobadjanje ptica iz uzgoja u zatočeništvu.Međutim sve havajske patke u obnovljenim populacijama su se pomešale sa Malard patkama i proizvele hibridne potomke,tako da se čisto krvna havajska patka i dalje nalazi samo na ostrvu Kaua'I.
Ali je ovo ostrvo ostalo bez nizijskih močvarnih staništa što je ostavilo posledica na populacija havajskih pataka. Išarane su braon bojama oko 50cm dužine,i imaju mekše voklano oglašavanje od drugih divljih pataka.Veoma su oprezne i često se nalaze u parovima umesto u velikim grupama.One su veoma tajnovite ptice i ne povezuju se mnogo sa ostalim životinjama.
Javljaju se u niziskim močvarama,rečnim dolinama i planinskim potocima.Neprilagođavaju se previše dobro modifikovanim staništima od strane ljudi.Ishrana im se sastoji od slatkovodne vegetacije,mekušaca i insekata i drugih vodenih beskičmenjaka.Neki parovi se gnezde tokom cele godine,ali primarna sezona parenja je od decembra do maja,kada polažu od dva do deset jaja u dobro skrivenim gnezdima.Mladi lete tek oko devete nedelje starosti.
Populacija havajskih pataka je pod uticajem gubitka staništa,modifikacije močvarnih predela radi kontrole poplava,strane invazivne biljke,bolesti,ekološki zagađivači i predatori kao što su gradske mačke,pacovi i mali azijski mungosi koji jedu jaja i mlade.Parenje sa Malard patkama je takođe veliki problem jer su hibridi izgleda nedovoljno prilagođeni lokalnom ekosistemu. Uništavanje poplavljenih oblasti za sadnju šećerne trske uništava delove staništa ove vrste.
http://en.wikipedia.org/wiki/Hawaiian_Duck
http://amlramzes.blog.rs/blog/amlramzes/generalna
2012-03-25
Dobro došli na moj blog. Ovo je mesto gde vladaju principi, gde moral, poštovanje i ljubav prema drugim ljudima, bićima i prirodi nije samo prazna fraza. Ovo je “lična karta” onoga što ljudi čine jedni drugima i svetu oko sebe.
Ovaj blog je nastao kao skroman pokušaj, potrebe da se promeni svest ljudi o našem odavno ugroženom okruženju i da se na jednom mestu opiše više tema, a akcenat se stavlja na zaštitu prirode, životinja i ljudi.
Potrebna nam je mudrost, požrtvovanost i zelja za učenjem, zato su inspiracija za buduće tekstove upravo ljudi koji su to imali: Mahatma Gandi, Stiv Irvin i Čarls Darvin. Vreme je da shvatimo da smo deo prirode, da zavisimo od nje i od suživota sa svim njenim stanovnicima koji imaju jednaka prava na život -koji osećaju bol, patnju, ljubav, radost...baš kao i ljudi.
od autora:Aleksandar Saša Latovljević
kontakt:
amlramzes@gmail.com
opstanak.zasticenih.vrsta@gmail.com
https://www.facebook.com/pages/Opstanak-zaštićenih-vrsta/220224764820117?fref=ts
« | Mart 2012 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |